Planeti Sunčevog sustava

Sunčev sustav čine osam glavnih planeta, svaki sa svojim specifičnostima i jedinstvenim karakteristikama. Od najbližeg Suncu prema vanjskom rubu Sunčevog sustava, evo pregleda svakog planeta:

Merkur

Merkur je najmanji i Sunčevom sustavu najbliži planet.

Zanimljivosti:
Godina na Merkuru traje samo 88 Zemljinih dana, ali dan na njemu traje 59 dana!
Temperatura na strani okrenutoj Suncu dostiže 430 °C, dok noćna strana može pasti na -180 °C.
Merkur ima veoma tanku atmosferu, koja se sastoji uglavnom od kisika, natrija i vodika.

Venera

Venera je po veličini i sastavu najsličnija Zemlji, ali uvjeti na njoj su veoma različiti.

Zanimljivosti:
Površinska temperatura Venere je najviša u Sunčevom sustavu i dostiže 465 °C zbog efekta staklenika.
Dan na Veneri traje dulje od njezine godine – oko 243 Zemljina dana.
Venera se okreće u suprotnom smjeru od većine planeta, što znači da Sunce na njoj izlazi na zapadu i zalazi na istoku.

Zemlja

Zemlja je jedini planet za koji znamo da ima uvjete pogodne za život.

Zanimljivosti:
Zemljina atmosfera ima optimalan sastav kisika, dušika i drugih plinova koji omogućuju disanje i štite planet od štetnog Sunčevog zračenja.
Oko 70% Zemljine površine prekriveno je vodom.
Zemlja ima samo jedan prirodni satelit – Mjesec, koji utječe na plimu i oseku.

Mars

Mars, poznat kao “Crveni planet”, istraživan je više od svih drugih planeta osim Zemlje.

Zanimljivosti:
Marsov dan traje 24,6 sati, vrlo slično Zemljinom danu.
Ima najveći vulkan u Sunčevom sustavu, Olympus Mons, koji je tri puta viši od Mount Everesta.
Zbog tankog atmosferskog sloja Marsa, temperature su izrazito niske, često ispod -100 °C noću.

Jupiter

Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava i pravi div među planetima.

Zanimljivosti:
Jupiter ima ogroman broj satelita – više od 79 otkrivenih do danas, a najveći su Ganimed, Kalisto, Io i Europa.
Poznat je po svojoj Velikoj crvenoj pjegi, golemoj olujnoj regiji koja traje već stoljećima.
Njegov magnetni štit je najjači u Sunčevom sustavu, štiteći mnoge od njegovih satelita.

Saturn

Saturn je poznat po svojim spektakularnim prstenovima, sastavljenim od leda i kamenih čestica.

Zanimljivosti:
Saturnovi prsteni su najopsežniji i najsvjetliji u Sunčevom sustavu.
Ima najmanju gustoću od svih planeta – čak manju od gustoće vode.
Saturn ima preko 80 poznatih satelita, uključujući Titan, jedini mjesec u Sunčevom sustavu s gustim atmosferskim slojem i tekućim jezerima.

Uran

Uran je poznat kao “leden div” i jedinstven je po tome što leži gotovo na svom boku.

Zanimljivosti:
Njegova os rotacije nagnuta je za 98 stupnjeva, što znači da rotira “vodoravno” u odnosu na druge planete.
Uranova atmosfera sastoji se uglavnom od vodika i helija, ali njegovu plavičastu boju daje prisutnost metana.
Sezone na Uranu traju oko 21 Zemljinu godinu, zbog čega su njegovi klimatski uvjeti vrlo ekstremni.

Neptun

Neptun je najudaljeniji planet Sunčevog sustava, poznat po svojim snažnim vjetrovima i plavoj boji.

Zanimljivosti:
Na Neptunu pušu najjači vjetrovi u Sunčevom sustavu, brzinom do 2.100 km/h.
Atmosfera sadrži metan koji apsorbira crveno svjetlo, dajući planetu prepoznatljivu plavu boju.
Neptun ima 14 poznatih satelita, a najveći je Triton, koji je jedinstven po tome što se kreće u suprotnom smjeru od Neptunove rotacije.

Zaključak

Planeti Sunčevog sustava fascinantni su svaki na svoj način. Dok Merkur nudi ekstremne temperaturne razlike, a Venera nevjerojatnu vrućinu, Mars nas intrigira kao potencijalno naseljiva buduća kolonija. Jupiter i Saturn obiluju satelitima i imaju veličanstvene prstene, dok Uran i Neptun, kao ledeni divovi, pokazuju koliko su jedinstveni uvjeti na rubu Sunčevog sustava.

Sunčev sustav je pravi kozmički spektakl, čije istraživanje stalno proširuje naše razumijevanje svemira i našeg mjesta u njemu.